Identitet u nevolji: Odisej u očima drugih
Jovana Ninković
Apstrakt: Odiseja na nekoliko mjesta skreće pažnju na Odisejevo ime i pripisuje mu gotovo paradigmatičan karakter. Uz znamenja njegovog imena, rad ispituje kako se na identitet nevoljnog lutalice odražavaju uslovi u kojima je iskreno predstavljanje rizično ili nepoželjno.
Ključne riječi: Odiseja, Odisej, ὄνομα, πρόσωπον, τιμή, κλέος.
Les mots d’Aristophane et les mots d’Hippocrate: encore une fois sur le vocabulaire médical d’Aristophane
Divna Soleil
Abstract: La présente contribution revient sur les analyses d’A. Willi, qui a récemment rouvert la question de la terminologie médicale chez Aristophane. Tout en admettant qu’une plus grande prudence dans l’analyse des liens entre la Collection hippocratique et l’œuvre d’Aristophane est nécessaire, nous montrons que le thème de la maladie est important dans la comédie ancienne, mais aussi que sa fonction est radicalement différente par rapport à la maladie „hippocratique”.
Mots–clefs: Aristophane; Collection hippocratique; terminologie médicale
Eneja kao klasični model rimskog tragičkog junaka
Darko Todorović
Apstrakt: Kao koncentrisani izraz klasike Avgustovog veka, Vergilijev Eneja ustanovljuje merodavni obrazac herojskog tipa saobražen specifično rimskom konceptu tragičkog. Iako izmenjene političke i književnoistorijske prilike I v. n. e. lišavaju ovaj idealni tip njegovog aktualnog ideološko-političkog sadržaja, on zadržava neuzdrmanu poziciju književnog etalona herojske veličine, delujući, na osoben način, i na tragediografiju srebrnog latiniteta.
Ključne reči: Eneja, tragički junak, stoicizam, Seneka
Vergilijeva i Ovidijeva Didona
Iva Mojsić
Apstrakt. U tekstu se razmatraju sličnosti i razlike između dvaju književnih likova kartaginske kraljice Didone, jedne iz Vergilijeve Eneide, druge iz Ovidijevih Pisama legendarnih ljubavnica, uz osvrt na mesto koje i jedna i druga Didona zauzimaju u okviru ove dve celine. Odabranim primerima iz tekstova ilustruju se neke od sličnosti i razlika, uz pokušaj objašnjenja odakle one potiču.
Ključne reči: Vergilije, Ovidije, Eneida, Heroide, Didona, Eneja, Avgustova restauracija, fatum, Enejina božanska misija.
Poezija kao knjiga, knjiga kao glas: jedan poznoantički književni topos viđen kroz prizmu nonovog poetskog opusa
Dušan Popović
Apstrakt: U ovom prilogu autor nastoji da, na primeru poetskog opusa helenskog pesnika Nona iz Panopolja, istakne izvesne konstante poimanja knjige, slova, reči i glasa kao književnog opšteg mesta, koje je i inače karakteristično za poznoantičku poeziju, bilo da su njeni tvorci paganske ili hrišćanske provenijencije.
Ključne reči: Novi zavet, pismo, logos, mitološki spev, hrišćanska epika, književne recitacije.
Testamentum porcelli: o smislu i svrsi jedne poznoantičke parodije
Marijana Nestorov
Apstrakt. U cilju bližeg razumevanja svrhe i poruke Prasećeg zaveštanja, dela nepoznatog autora iz IV veka, na latinskom jeziku punom spornih oblika i nejasnih mesta, ovaj rad je sastavljen u obliku komentara teksta. U uvodnom delu koji prethodi komentaru, autor se osvrnuo na opšte karakteristike rimskog testamenta, na pojave u antičkoj književnosti koje su eventualno mogle uticati na nastanak ovog dela, kao i na teorije nekolicine stručnjaka o tome šta je osnovna ideja teksta Testamentum porcelli.
Ključne reči: porcellus, testamentum, corocotta, solivertiator, Kalendae Lucerninae, rixator, capitina, bubularius, esiciarius, lumbulus, vesica, cauda, popia.