Demokritov entuzijazam
Vesna Tomovska, Divna Soleil
Apstrakt. Među Demokritovim fragmentima postoji jedan (B 18 DK) u kome se javlja imenica ἐνθουσιασμός. Demokrit se njome služi da bi označio jedan poseban kvalitet koji se odnosi na određenu neobičnu i nestandardnu strukturu. Naime, prisustvo božanskog kod Demokrita nije transcendentno kao kod Platona, ono nije neka moć koja dolazi pesniku iz spoljašnjeg sveta i koja je privremeno prisutna u njemu da bi on bio sposoban da stvara, već nešto što je imanentno pesniku, njegovoj strukturi, njegovoj fiziologiji kao nekakav poseban kvalitet elemenata i njihovih sadržaja.
Ključne reči: entuzijazam, božansko, pesnik, Demokrit, Platon.
Besednikov glas u rimskoj retorskoj teoriji
Dragana Dimitrijević
Apstrakt. Osnovno antičko gledište jeste da izvođenje besede mora da bude potpomognuto „pravom“ emocijom. Prema toj ideji, besednikov glas kao važan element izvođenja besede mora da deluje iskreno i prikladno. Cilj ovog rada je da razmotri ulogu i svojstva glasa u okviru rimske retorske teorije.
Ključne reči: besednikov glas, Ciceron, Kvintilijan, rimska retorska teorija
Dramska sredstva u Ciceronovim besedama: Ljubavne afere Marka Antonija u Drugoj Filipici (§§ 44-46) i Marka Celija Rufa u Besedi u odbranu Celija (§§ 37-38)
Boris Pendelj
Apstrakt. U svojim dvema besedama (Druga Filipika, §§ 44-46 i Beseda u odbranu Celija, §§ 37-38) Ciceron se poslužio različitim dramskim sredstvima kako bi u prvoj iznošenjem detalja iz ljubavne afere svoga protivnika M. Antonija izvrgao ruglu, a u drugoj ljubavnu aferu svoga štićenika predstavio kao mladalački nestašluk.
Ključne reči: M. Antonije, M. Celije Ruf, Cecilije Stacije, Terencije, dramska sredstva
Ugled žene, kazne za brakolomca i motiv supruga-svodnika u Horacijevim Satirama
Milena Joksimović Pajević
Apstrakt. Horacijeve Satire pripadaju najranijem periodu njegovog stvaralaštva; nastarija među njima (1.2) nastala je između 40. i 38. g. pre n.e., a posvećena je pitanju preljube. Dvadesetak godina kasnije objavljeno je Avgustovo bračno zakonodavstvo. Pomenuti zakoni su čvrsto utemeljeni na preovlađujućim društvenim vrednostima onog vremena: o pojedinim pitanjima koja su kasnije sankcionisana zakonodavstvom javnost je raspravljala decenijama pre Oktavijanovog dolaska na vlast. Cilj ovog rada je da prouči neka od tih pitanja: status žene, kazne za brakolomca i ulogu prevarenog muža, i utvrdi na koji se način onovremeni javni diskurs ogleda u sadržaju i jeziku Horacijevih Satira.
Ključne reči: Horacije, preljuba, Avgust, lex Iulia de adulteriis coercendis.
Προῦπτος κίνδυνος: Istorija jednog sklopa
Il Akkad
Apstrakt. Sklop προῦπτος κίνδυνος (i njegove varijante: προῦπτον ὄλεθρον, προῦπτον κακόν) je deo aticističkog, naročito istoričarskog, rečnika od Tukidida, pa sve do pozne antike. U kasnija vremena se koristi ređe – bezmalo samo kod Ane Komnine – što ukazuje na promene u učenju književnog jezika.
Ključne reči: Sklop, grčka frazeologija.